<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Đorđe Savić</title>
	<atom:link href="http://www.djordjesavic.com/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.djordjesavic.com</link>
	<description>Designing and Developing Websites</description>
	<lastBuildDate>Sat, 20 Apr 2013 19:48:08 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.5.1</generator>
		<item>
		<title>Freelanceri, brinete o sebi!</title>
		<link>http://www.djordjesavic.com/2009/09/freelanceri-brinete-o-sebi/</link>
		<comments>http://www.djordjesavic.com/2009/09/freelanceri-brinete-o-sebi/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 14 Sep 2009 09:27:32 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Djordje</dc:creator>
				<category><![CDATA[freelance]]></category>
		<category><![CDATA[health]]></category>
		<category><![CDATA[produktivnost]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.djordjesavic.com/?p=182</guid>
		<description><![CDATA[Pod pojmom freelancer, podrazumevam osobu koja radi sama za sebe, za svog direktnog klijenta ili poslodavca sa kojim nije vezana stalnim ugovorom.  Freelancer najčešće pruža svoje usluge preko weba i vezano za web, web dizajneri, web developeri, zanimanja su razna &#8230; <a href="http://www.djordjesavic.com/2009/09/freelanceri-brinete-o-sebi/">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Pod pojmom freelancer, podrazumevam osobu koja radi sama za sebe, za svog direktnog klijenta ili poslodavca sa kojim nije vezana stalnim ugovorom.  Freelancer najčešće pruža svoje usluge preko weba i vezano za web, web dizajneri, web developeri, zanimanja su razna i ljudi rade na raznim lokacijama, od kuće, na javnim prostorima, u kafićima, share prostorijama, ali svima njima ili možda bolje da kažem svima nama, je zajedničko to da sami organizujuemo svoj posao, svoj rad  i svoje vreme. Nema svakodnevnog odlaska na posao, nema radnog vremena i nema šefova koji vam stoje nad glavom.</p>
<p>Da, super, nema radnog vremena, ali nema ni prekovremenog rada, odnosno obično ni  ne znamo kad se on desi. Kratki rokovi, multi tasking, zarada po satu  i želja da se kompletira što više, sve su to razlozi zbog kojih mnogi freelanceri rade i po 12 sati dnevno. Ne bih da zvučim kao one poruke na pljugama, ali konstantni prekovremeni rad može ozbiljno narušiti vaše zdravlje.  A šta onda?  Da li će vas klijenti pustiti da ozdravite, da li možete da priuštite odlaske kod privatnih doktora i njihove usluge, da li uopšte možete da se razbolite? Ne!  Nema kolege koji će vas zameniti, a ni plaćenog bolovanja, često nema ni ko da vas odvuče od posla . Još ako volite svoj posao, a ovo je obično slučaj ako ste freelance, lako upadnete u trans radeći.</p>
<p>Zato sami brinite o sebi, napravite balans između posla, obaveza i zdravog načina života.</p>
<h3>Dobra organizacija, efikasnost i ispravne navike, radite manje &#8211; uradite više</h3>
<p>Iako možda zvuči apsurdno, vrlo je moguće da uz manje potrošenih sati, a uz fokusiran i intenzivniji rad uradite više. Potrebna je vežba i ne uspeva uvek, ali lično sam se uverio da uz malo samodiscipline i dobre organizacije za 4 sata intezivnog rada uradim nešto za šta mi je inače trebao ceo dan. Zaboravite na surf, chat, telefonske pozive i sve ono što bi vam odvačilo pažnju,  potpuno se isključite, jasno isplanirajte šta radite i šta želite da uradite. Kada uradite sve što ste planirali, prekinite sa radom i ne počinjite da radite na sledećem tasku koji vam nije bio planiran za taj dan, ovo je jako bitno kod ovakve vrste organizacije. Možete povećati broj zadataka za sutra, ali se držite sopstvenog plana za taj dan. Kada ga ostvarite,  onda možete nastaviti da raditi sve ono što bi ste inače radili, pročitajte sve vesti, blogove i članke koje ste propustili  ili se častite nekim pivom u kafiću, ali nemojte nastavljati sa radom ako ste ostvarili ono što vam je bio cilj za taj dan.</p>
<h3>Iskoristite ono free od freelancea</h3>
<p>Freellance vam pruža slobodu zato je iskoristite, ako želite da napravite pauzu u sred nedelje i ako za to imate mogućnosti napravite je, neka vam sreda bude neradan dan. Ako  želite da otputujete negde, probajte da napravite takvu organizaciju, ponesite laptop ili se dogovorite sa klijentima, sve je moguće samo ako ste svesni mogućnosti. 8-17 posao vam je nametnuo mnoga pravila koja jednostavno više ne važe ako ste freelance, zato napravite nova pravila, onakava kakva vama odgovaraju. Naravno ne savetujem vam da budete neodgovorni prema svom poslu i klijentima, već samo da sagledate širu sliku trenutnih mogućnosti i da ih iskoristite.</p>
<h3>Uradite nešto za svoje zdravlje</h3>
<p>Vežbajte, prošetajte, provozajte bicikl, posetite bazen, postoji mnogo toga što možemo da uradimo i što čak često znamo podsvesno da bi trebali raditi, pa zašto onda to i ne radimo. Oslušnite svoje telo, brinite o svom zdravlju. Svakodnevno sedenje za računarom, svakako ima svoje posledice, zato na vreme mislite o tome. Ako niste sportski tip, fizička aktivnost vam može u početku biti teška i dosadna, ali posle nekog perioda navikavanja i samodiscipline, rezultati neće izostati . Dok sam radio u office-u recimo, često bih poželeo da se u sred radnog vremena protegnem, uradim par vežbi istezanja ili sklekova, ali mi nikad nije padalo na pamet da to i uradim. Sada, kada radim kod kuće  pravim redovne pauze za vežbanje i zaista uživam u tome, a od skoro praktikujem i jutarnje vežbe iztezanja koje me zaista dobro pripreme za rad i dugotrajno sedenje pored kompa.</p>
<h3>Zdravo se hranite</h3>
<p>Iskoristite prednost rada od kuće da mislite na zdravu ishranu. Sada ne morate da žurite na posao, spremite sebi kvalitetan i obilan doručak. Ako imate uslova skoknite do restorana na ručak ili još bolje  ga spremite sami. Dobro će vam doći kao pauza u radu, a i značajna ušteda za kućni budžet. Skoknite na pijacu, za koju pre niste ni znali da postoji, već ste mislili da su voće i povrće oni plastični komadi koje kupujete  u lokalnom supermarketu. Mene je iznenadilo koliko prirodne i zdrave hrane se možete naći na pijacama, samo trebate imati vremena da ih obiđete. Užinajte, večerajte, jedite nekoliko  puta dnevno, idealno bi bilo da imate 3 glavan obroka i dve užine, spremajte sebi hranu, vaše telo će vam biti zahvalno, a verovatno i vaši ukućani.</p>
<h3>Odvojite vreme za druženje sa pravim ljudima &#8211; offline</h3>
<p>Iako vam brz internet i današnje savremene tehnologije omogućavaju potpunu online komunikaciju od video poziva, konferencijskih veza do chata i email komunikacije, nemojte da zaboravite na real life. Pivo sa drugarima ili trač partija sa drugaricama još uvek su provereni načini opuštanja i zabave. Koristite tehnologiju kako bi vam olakšala život, a ne kao zamena za ljude i društveni i socijalni život. Čest razlog zbog kojeg ljudi odustaju od freelance rade je upravo samoća i nedostatak društvenog života zato se trudite da uskladite posao i vaš društveni život.</p>
<h3>Odmarajte se dovoljno, spavajte 7-8 sati</h3>
<p>Čovečijem organizmu je potrebno u proseku 7-8 sati sna, zavisno od pola,  starosti i vrste posla odnosno fizičke aktivnosti, a i od samog organizma. Snimite adresu tog super zanimljivog sajta pa je pogledajte sutra umesto što ostajete budni još dva sata. Snimite tv seriju za kasnije ili je skinite sa neta umesto što uzimate sebi dragocene sate sna. Vrlo je verovatno da će taj video koji prosto morate da pogledate večeras, biti online i sutra i prekosutra, pa zašto onda kradete sebi san zbog nečega što vam je dostupno uvek. Razmislite, da li su vam sve te kasno noćne aktivnosti baš neophodne i da li ih sa dobrim razlogom menjate za nekoliko sati vašeg sna pa i za vaše zdravlje.</p>
<p>Poruka za kraj: <strong>brinite o sebi bar onoliko koliko brinete i o samom poslu, kako bi ga još dugo vremena uspešno obavljali. </strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.djordjesavic.com/2009/09/freelanceri-brinete-o-sebi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Povratak b(l)ogu</title>
		<link>http://www.djordjesavic.com/2009/08/povratak-blogu/</link>
		<comments>http://www.djordjesavic.com/2009/08/povratak-blogu/#comments</comments>
		<pubDate>Thu, 13 Aug 2009 20:55:15 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Djordje</dc:creator>
				<category><![CDATA[lično]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.djordjesavic.com/?p=158</guid>
		<description><![CDATA[Prošlo je skoro godinu dana kako nisam ništa napisao na svom blogu. Opravdano odsutan, a možda i ne, ko god da me je pratio, već me je odavno zaboravio i  izbrisao iz svog  feed readera. Slučajni prolaznici koji su preturali &#8230; <a href="http://www.djordjesavic.com/2009/08/povratak-blogu/">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Prošlo je skoro godinu dana kako nisam ništa napisao na svom blogu. Opravdano odsutan, a možda i ne, ko god da me je pratio, već me je odavno zaboravio i  izbrisao iz svog  feed readera. Slučajni prolaznici koji su preturali po ovom polumrtvom blogu, uglavnom su čitali moje hejterske članke o Facebook-u, a bilo je i onih koji su bili zainteresovani za ono što sam pisao o SEO optimizaciju.</p>
<p>Između prošlog posta i ovog  mnoge stvari su se promenile. U međuvremenu sam se oženio i promenio mesto boravka. Moja supruga (volim kad  to napišem tako zvanično)  i ja smo već 9 meseci u Sloveniji, tačnije u Ljubljani. Prvo sam ja dobio posao a zatim i ona, uglavnom preko preporuke i CV-a. Preko firme su nam sredili sve potrebne papire za dolazak i boravak (radnu dozvolu, boravišnu vizu), procedura je bila dugotrajana i košta, a najviše živaca, ali kada vam jednom lupe šengen u pasoš sve muke se zaboravljaju i ostaje samo lep osećaj slobode i EU zvezde koje iskre iz očiju.</p>
<p>Slovenci vole da uvoze radnu snagu iz exYU zemalja, naročito ako im pokažete da ste stručni u svom poslu. Meni je dosta  pomogao bivši kolega iz Bg-a koji je u Ljubljanu došao godinu dana pre mene, a koji mi je javio da interaktivni deo njegove marketinške agencije traži ljude. Njegova iskustva su bila super pa me je ubedio da probam i ja.</p>
<p>Poslao sam biografiju pa su me uskoro kontaktirali. Videli smo se u Beogradu i dogovorili, na pivu da bih mogao da počnem da radim za njih čim mi srede sve papire.</p>
<p>Prvi dani u &#8220;inostranstvu&#8221; su mi bili teški, bio sam sam i izgubljen. Žena mi je došla tek mesec dana kasnije a ja sam bio okružen ljudima dosta mlađim od mene koji nisu baš razumeli srpski, niti sam ja razumeo njih. Samo sam se smeškao ćutao  i klimao glavom i verovatno im delovao kao totalni kreten.</p>
<p>Ubrzo sam upao u mašinu i poslovi su se nizali jedan za drugim sa tankim rokovima, za juče. Ostajao sam na poslu dugo i skoro da sam zažalio što sam došao, totalni overburn. Trebalo mi je neko vreme da se uklopim i snađem, da vidim kako sistem funkcioniše.</p>
<p>Ono što mi je bilo izuzetno i što me je držalo je svakako bilo iskustvo rada u jednoj takvoj firmu, u web agenciji koja ima preko 50 zaposlenih. Od expirience designera, art direktora, informacionih arhitekti, projekt menadžera, web accounta, web urednika do frontend i backend developera imali su odeljak za sve.  U Beogradu tako velikih web firmi jednostavno nema i uglavnom su to manji timovi bar iz mog izskustva.</p>
<p>Posle posla sam <a href="http://www.e-slovenscina.si/login_snd_eng.asp">učio slovenački</a> preko ovog online kursa, koji je dosta interesantan, mada me je nervirao taj FLASH interfejs. U učenju slovenačkog su mi puno pomoglo i <a href="http://www.drustvokula.org.rs">Društvo Slovenaca &#8220;Kula&#8221;</a> i njihov udžbenik sa audio fajlovima lekcija koji sam uzgred dobio na poklon.</p>
<p>Provodio  sam sate na JustVoip-u pričajući sa Srbijom. Ubrzo su se stvari promenile, žena je došla i period prilagodjavanja je prošao. Ona se zaposlila u jednoj agenciji za video post produkciju takodje u Ljubljani. Počeli smo zajedno da istražujemo Ljubljanu kao i njenu okolinu. Super je osećaj što je sve blizu i na par sati vožnje.  Na 45 minuta od ljubljane je Krvavec, omiljeno vikend skijalište Ljubljanačana koji skijaju ili voze board. Blizu je i more,  sat ipo vožnje kolima,  malo više ako se ide autobusom ili vozom. I Evropa je blizu i lako dostupna, samo treba vremena i para da bi se obišla i upoznala. Ljubljana jeste dosta manja od Beograda ali nije dosadna i stalno se nešto dešava, naročito leti.</p>
<p>Prošlo je neko vreme tokom kojeg sam skapirao da velika firma i dnevni posao nisu baš ono što meni najviše odgovara. Radeći dugo godina kao one-man-band, razvio sam potencijale koje najbolje mogu da ostvarim sam i za sebe.  U svakom slučaju više nisam stalno zaposlen, ponovo sam freelancer &#8211; ono što i trebam da budem, &#8220;freelance for life&#8221; kako kaže jedan moj prijatelj.</p>
<p>Kako god bilo, vreme je za povratak pisanju i blogovanju,vreme je da se počupa korov i podšiša trava. Sezonu 2 na ovom blogu započinjem sa novom wordpress temom koju vidite, a koju sam skoro završio, dizajn i kod su moji, detalje ću još popravljati u hodu( ili kodu). Promenio sam malo i koncept websajta koji je sada  malo više ličan, a malo manje poslovan, ubačeni su streamovi (Twitter,Flicker) a tu su i linkovi do drugih socijalnih mreža koje koristim. Malo ću da eksperimentišem pa ne garantujem da će ovo biti i finalni izgled.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.djordjesavic.com/2009/08/povratak-blogu/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>WordPress kao CMS</title>
		<link>http://www.djordjesavic.com/2008/11/wordpress-kao-cms/</link>
		<comments>http://www.djordjesavic.com/2008/11/wordpress-kao-cms/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 19 Nov 2008 21:08:00 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Djordje</dc:creator>
				<category><![CDATA[web razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[CMS]]></category>
		<category><![CDATA[wordpress]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.djordjesavic.com/?p=148</guid>
		<description><![CDATA[Jedan od najpopularnijih besplatnih blog softvera danas je svakako WordPress sa preko 10 miliona aktivnih korisnika, od kojih se 4,5 miliona nalazi na wordpres.com i oko 5,6 miliona nezavisnih instalacija. Pored toga što se dokazao kao platforma za lični publišing &#8230; <a href="http://www.djordjesavic.com/2008/11/wordpress-kao-cms/">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Jedan od najpopularnijih besplatnih blog softvera danas je svakako <a href="http://sr.wordpress.org/" target="_blank">WordPress</a> sa preko 10 miliona aktivnih korisnika, od kojih se 4,5 miliona nalazi na wordpres.com i oko  5,6 miliona nezavisnih instalacija.</p>
<p>Pored toga što se dokazao kao platforma za lični publišing i blogovanje, ono što je možda manje poznato je da se wordpres može koristiti i kao CMS za razne vrste websajtova i web projekata.</p>
<p>Jednostavan sistem templejta, veliki broj različitih dodataka (pluginova), brzina, jednostavnost, optimizovanost koda za pretraživače samo su neki od njegovih aduta koji ga nameću kao rešenje za mnoge situacije.</p>
<p>Brendiranje WP se realizuje preko njegovih templejta ili takozvanih tema. Internet je prepun besplatnih ali i komercijalnih tema koje se prilično jednostavno instaliraju i koriste. Obično ih je potrebno raspakovati i upoladovati u određeni folder na serveru i zatim aktivirati u samom wordpress-u. Simple as that.</p>
<p>Ako želite da koristite WP kao CMS, verovatno vas gotovi templejti koje ćete pronaći na internetu neće zadovoljiti pa je u tom slučaju bolje da naručite izradu templejta prema vašim potrebama.</p>
<p>Neka organičenja naravno postoje i WP nije univerzalno CMS rešenje, ali vam njegov izbor može znatno uštedeti ne samo vreme već i novac.</p>
<p>Developerima savetujem da istraže i upoznaju sve mogućnosti njegovih templejta, ali da se uzdrže od hard codinga WP core fajlova i funkcija. Ako već ne uspevate da rešite problem WP-om onda potražite neko drugo rešenje.</p>
<p>A budućim naručiocima sajtova savetujem da razmotre i ovo web rešenje, naročito ako su suočeni sa kratkim rokovima i ograničenim budžetom. Iskusni WP dizajneri vam mogu uštedeti obe stvari.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.djordjesavic.com/2008/11/wordpress-kao-cms/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>10 za i protiv freelance posla</title>
		<link>http://www.djordjesavic.com/2008/11/10-za-i-protiv-freelance-posla/</link>
		<comments>http://www.djordjesavic.com/2008/11/10-za-i-protiv-freelance-posla/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 07 Nov 2008 11:46:54 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Djordje</dc:creator>
				<category><![CDATA[lično]]></category>
		<category><![CDATA[Uncategorized]]></category>
		<category><![CDATA[web razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[freelance]]></category>
		<category><![CDATA[rad od kuće]]></category>
		<category><![CDATA[top liste]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.djordjesavic.com/?p=127</guid>
		<description><![CDATA[Freelnace posao ima svojih prednosti ali i mana. Probao sam da sastavim listu stvari koje volim i koje mi ne prijaju kod rada od kuće. ZA Nema saobraćajne gužve i gubljenja vremena po prevozu Ustaješ kad hoćeš i ležeš kad &#8230; <a href="http://www.djordjesavic.com/2008/11/10-za-i-protiv-freelance-posla/">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Freelnace posao ima svojih prednosti ali i mana. Probao sam da sastavim listu stvari koje volim i koje mi ne prijaju kod rada od kuće.<span id="more-127"></span></p>
<p>ZA</p>
<ol>
<li>Nema saobraćajne gužve i gubljenja vremena po prevozu</li>
<li>Ustaješ kad hoćeš i ležeš kad hoćeš</li>
<li>Potpuno kontrolišeš svoj radni prostor, od muzike do izgleda</li>
<li>Možeš da radiš u pidžami ili u trenerci</li>
<li>Radiš kad hoćeš i koliko hoćeš</li>
<li>Hraniš se zdravije i normalnije</li>
<li>Sam si sebi šef</li>
<li>Možeš da organizuješ dan kako hoćeš</li>
<li>Produktivniji si i brži</li>
<li>Dobro se osećaš kada sve postigneš</li>
</ol>
<p>PROTIV</p>
<ol>
<li>Ne možeš da slušas svoj dnevni podcast u prevozu</li>
<li>Zavisiš od sopstvene efikasnosti i organizovanosti</li>
<li>Nema pijuckanja kafe sa kolegama iz office-a</li>
<li>Potrebno je mnogo više samodiscipline</li>
<li>Moraš da naplaćuješ svoj rad</li>
<li>Više rada i manje slobodnog vremena</li>
<li>Manja fizička aktivnost</li>
<li>Nemaš plaćeno zdravstveno i socijalno osiguranje</li>
<li>Ljudi ne shvataju ozbiljno da ti radiš jer si kod kuće</li>
<li>Niko te ne plaća ako ne radiš</li>
</ol>
<p>Dobro ili loše, istraživanja govore da ljudi koji rade za sebe osećaju veće zadovoljstvo sobom i svojim poslom i mislim da je to tačno, ali sa druge strane, osim svog posla koji morate da obavljate vi stalno morate da jurite i pridobijate nove klijente, da komunicirate sa njima i da radite razne administrativne poslove koje u firmi obično radi neko drugi, što sa sruge strane može da bude zamorno. I tako svaki &#8220;za&#8221; može da ima i svoj &#8220;protiv&#8221; argument.</p>
<p>A što se mene tiče, rad od kuće je gotov, od sledećeg meseca se vraćam na agencijski rad i to u novom gradu, novoj zemlji i sa nekim novim ljudima. Prihvatio sam primamljivu ponudu da promenim okruženje i okušam se u svom poslu u jednoj većoj web orijentisanoj firmi u Ljubljani. Svoja iskustva iz Slovenije prenosiću i na ovom blogu, a nadam se samo da ću imati dovoljno slobodnog vremena za to. Čekanju je kraj, kad već Evropa neće da dođe kod nas onda idemo mi u Evropu.</p>
<p>A do tada, što bi rekli slovenci, lep pozdrav.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.djordjesavic.com/2008/11/10-za-i-protiv-freelance-posla/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>7</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Facebook narcisi</title>
		<link>http://www.djordjesavic.com/2008/10/facebook-narcisi/</link>
		<comments>http://www.djordjesavic.com/2008/10/facebook-narcisi/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 08 Oct 2008 20:57:06 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Djordje</dc:creator>
				<category><![CDATA[internet]]></category>
		<category><![CDATA[društvene mreže]]></category>
		<category><![CDATA[facebook]]></category>
		<category><![CDATA[narcizam]]></category>
		<category><![CDATA[psihologija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.djordjesavic.com/?p=89</guid>
		<description><![CDATA[Facebook kao socijalni fenomen već je počeo da se koristi i u naučno-istraživačke svrhe, a pravi primer je nedavna psihološka studija koju su organizovali istraživači na &#8220;Georgia&#8221; univerzitetu koji su se bavili narcizmom na socijalnim mrežama. Istraživanje je obuhvatilo oko &#8230; <a href="http://www.djordjesavic.com/2008/10/facebook-narcisi/">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img class="alignnone size-full wp-image-111" title="fb-reflection12" src="http://www.djordjesavic.com/blog/wp-content/uploads/2008/10/fb-reflection12.jpg" alt="" width="300" height="183" /></p>
<p>Facebook kao socijalni fenomen već je počeo da se koristi i u naučno-istraživačke svrhe, a pravi primer je nedavna psihološka studija koju su organizovali istraživači na &#8220;Georgia&#8221; univerzitetu koji su se bavili narcizmom na socijalnim mrežama.</p>
<p>Istraživanje je obuhvatilo  oko 130 facebook korisnika i njihovih online profila, a ocenjivani su između ostalog  njihov narcizam, egoizam i ekstravagancija.<span id="more-89"></span></p>
<p>Detaljni rezultati koji  su objavljeni u oktobarskom &#8220;<em>Personality and Social Psychology Bulletin</em>&#8221; pokazali su da se već preko broja facebook prijatelja, vrste fotografija  kao i samih aktivnosti (&#8220;wall post&#8221; poruka i sl.)  na nekom facebook profilu mogu otkriti i neke dublje psihološke karateristike pa i poremećaji njihovih vlasnika. Narcistične osobe pored toga što su sklone preteranom broju online prijatelja, imaju u svojim profilima i više preteranih, glamuroznih, samo dopadljivih i samo reklamirajućih fotografija.</p>
<p>Narcise nije teško uočiti, iako ovakve osobe na prvi pogled deluju privlačno i šarmatno, posle nekog vremena shvatićete da oni koriste vas i druge ljude samo za sopstvene interese. Oni često povređuju ljude oko sebe, a ne retko i sami sebe. Narcistične osobe koriste socijalne mreže, slično kao i u stvarnom svetu,  kako bi uspostavile i proširili brojne ali površne veze i kontakte sa drugim ljudima.</p>
<p>Ovo naravno ne znači da su svi facebook korisnici narcisi, već samo da narcisoidne osobe uveliko koriste socijalne mreže kao idealno sredstvo za ličnu promociju, stvaranje konekcija i naglašavanje kvantiteta u odnosu na kvalitet, jer što više konekcija imate vaš online status i &#8220;ugled&#8221; raste, baš kao i ego. Međutim, da li je vaš društveni život bogatiji ako imate 800 facebook prijatelja ili su oni ipak samo trofej pitanje je za diskusiju. Lično, uvek sam više cenio kvalitet od kvantiteta, pa takav stav imam i prema ljudima sa kojima se družim.</p>
<p>Ono što je sigurno je da je vreme narcizma, egoizma i međuljudske otuđenosti već odavno naša stvarnost, nisu nam potrebni naučnici da bi nam ovo rekli, dovoljno je da upalimo TV, otvorimo browser ili se osvrnemo oko sebe. Na sve strane nas obasipaju porukama tipa &#8220;Brini o sebi&#8221;, &#8220;Jer ti to zaslužuješ&#8221; i sl. koje direktno gode našoj sujeti i našem egoizmu, a sve u cilju veće potrošnje i manipulacije. Možda internet ne menja svet onako kako smo zamišljali ili kako bi želeli, ali socijalne mreže su samo globalna slika sveta i društva u kojem živimo, a koje bi moglo i trebalo da se razvija i da bude bolje, ali nažalost nije. Savremeni način života nameće nam površnost i egoizam kao deafult, što naravno ne znači da se nećemo boriti protiv toga. Individualnost DA narcizam, nikako.</p>
<p><em>Izvor: <a href="http://www.livescience.com/culture/080926-facebook-narcissism.html">http://www.livescience.com/culture/080926-facebook-narcissism.html</a></em></p>
<p><strong>Imate nešto da kažete? Možete ostaviti vaš komentar u nastavku.</strong></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.djordjesavic.com/2008/10/facebook-narcisi/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Prolećno spremanje</title>
		<link>http://www.djordjesavic.com/2008/03/prolecno-spremanje/</link>
		<comments>http://www.djordjesavic.com/2008/03/prolecno-spremanje/#comments</comments>
		<pubDate>Sat, 29 Mar 2008 17:24:42 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Djordje</dc:creator>
				<category><![CDATA[lično]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.djordjesavic.com/blog/2008/03/29/prolecno-spremanje/</guid>
		<description><![CDATA[Proleće je doba godine kada se sve u prirodi menja, pa sam tako i ja odlučio da promenim neke stvari u svom životu i svom poslu &#8211; dao sam otkaz i promenio firmu. Novi posao, novi zadaci, nikako da stignem &#8230; <a href="http://www.djordjesavic.com/2008/03/prolecno-spremanje/">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>Proleće je doba godine kada se sve u prirodi menja, pa sam tako i ja odlučio da promenim neke stvari u svom životu i svom poslu &#8211; dao sam otkaz i promenio firmu.</p>
<p>Novi posao, novi zadaci, nikako da stignem da se osvestim i posvetim malo sebi pa zato nema ni novih postova na ovom blogu. Čini mi se da sada već mogu da izvedem neko lično pravilo vezano za  dinamiku menjanja poslova i da primetim da je 2 godine neki prosek ostanka na jednom mestu, u jednoj firmi, na jednom poslu bar u oblasti kojom se ja bavim.<span id="more-77"></span></p>
<p>Izgleda da je prošlo vreme  &#8220;poslova za ceo život&#8221;,  današnji  tempo života uspostavlja nova  pravila i nove standarde. Šta bi na to rekli naši roditelji ili još bolje pokušajte da to objasnite našim babama i dedama. Da li oni mogu da shvate da prosečan čovek danas  promeni 10 poslova u svom životu, mislim da bi ova brojka mogla da bude i naša realnost, bar za generacije koje dolaze.</p>
<p>Stari socijalistički sistem rada je nestao, siguran posao više ne postoji, sve je sklono promenama ali to treba posmatrati na optimističan način jer po meni promene su dobre i gotovo uvek na bolje, a i ako nisu treba učiniti da budu takve.</p>
<p>Zamenio sam agencijski posao izrade različitih i stalno novih web sajtova za posao razvoja  jednog sajta  firme u kojoj trenutno radim i mogu da kažem da mi se promena sviđa. Sama promena posla uvek jeste negde stres i frustracija i potrebno je neko vreme da se stvari &#8220;ispeglaju&#8221; da se čovek prilagodi novim okolnostima, novom prostoru, ljudima i novim načinima rada.</p>
<p>Rano je da donosim neke konačne zaključke, tek mi je prvi mesec na novom poslu,  ali svakako preporučujem svima koji se bave web razvojem da se oprobaju u obe varijante rada na jednom i rada na više websajtova i da tako sagledaju mnoge stvari koje inače ne bi mogli, a i da vide gde se mogu najbolje pronaći i iskazati tj. gde njihovi kvaliteti, znanja i veštine najviše dolaze do izražaja i šta im više odgovara.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.djordjesavic.com/2008/03/prolecno-spremanje/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>2</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>CodeIgniter knjiga</title>
		<link>http://www.djordjesavic.com/2008/02/codeigniter-knjiga/</link>
		<comments>http://www.djordjesavic.com/2008/02/codeigniter-knjiga/#comments</comments>
		<pubDate>Wed, 13 Feb 2008 11:57:19 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Djordje</dc:creator>
				<category><![CDATA[web razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[CodeIgniter]]></category>
		<category><![CDATA[framework]]></category>
		<category><![CDATA[knjige]]></category>
		<category><![CDATA[mvc]]></category>
		<category><![CDATA[oop]]></category>
		<category><![CDATA[php]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.djordjesavic.com/blog/2008/02/13/codeigniter-knjiga/</guid>
		<description><![CDATA[CodeIgniter for Rapid PHP Application Development - David Upton Knjiga na koju sam skoro naleteo, jako me je obradovala, jer već dugo tražim dodatnu literaturu za CodeIgniter, tako da sam je pročitao u dahu. Može se slobodno reći da je &#8230; <a href="http://www.djordjesavic.com/2008/02/codeigniter-knjiga/">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><a href="http://www.amazon.com/gp/product/1847191746?ie=UTF8&amp;tag=176198-20&amp;linkCode=as2&amp;camp=1789&amp;creative=9325&amp;creativeASIN=1847191746"><img class="img1" src="http://www.djordjesavic.com/blog/wp-content/uploads/2008/02/1847191746.thumbnail.png" alt="CodeIgniter for Rapid PHP Application Development" /></a><img style="border: medium none  ! important; margin: 0px ! important" src="http://www.assoc-amazon.com/e/ir?t=176198-20&amp;l=as2&amp;o=1&amp;a=1847191746" border="0" alt="" width="1" height="1" /><br />
<strong>CodeIgniter for Rapid PHP Application Development -</strong><br />
<em> David Upton</em></p>
<p>Knjiga na koju sam skoro naleteo,  jako me je obradovala,  jer već dugo tražim dodatnu literaturu za CodeIgniter, tako da sam je pročitao u dahu.<span id="more-74"></span></p>
<p>Može se slobodno reći da je  trenutno ovo <strong>jedina</strong> knjiga na tržištu, posvećena ovom sve popularnijem php framework-u.</p>
<p>Knjiga ima 257 strana, kroz koje autor objašnjava način funkcionisanja CI, prolazi kroz mnoge njegove funkcije i nudi praktična objašnjenja i uputstva za razvoj aplikacija zasnovanih na ovom frejmworku.</p>
<p>Autor u prvim poglavljima objašnjava prednosti i mane CI-a, prolazi kroz proceduru instalacije i osnovnog podešavanja i objašnjava osnove MVC arhitekture i njenu primenu u CodeIgniteru.</p>
<p><script src="http://www.assoc-amazon.com/s/link-enhancer?tag=176198-20&amp;o=1" type="text/javascript"><!--</p>
<p>// --></script></p>
<noscript>&amp;amp;lt;br /&amp;amp;gt; &amp;amp;amp;nbsp;   &amp;amp;lt;img src=&#8221;http://www.assoc-amazon.com/s/noscript?tag=176198-20&#8243; alt=&#8221;" /&amp;amp;gt;&amp;amp;lt;br /&amp;amp;gt; </noscript>
<p>Za sve one koji se prvi put susreću sa CodeIgniterom ili sa nekim frejmworkom, vrlo korisno je upoznavanje sa vrstom fajlova i načinima njihovog korišćenja, od modela, viewa, controlera  do biblioteka, pluginova i helpera. Autor objašnjava osnovne razlike između ovih fajlova kao i načine njihove primene u praksi.</p>
<p>Dalja poglavlja obrađuju razne oblasti primene CI-a kroz njegove biblioteke i klase. Od baza podataka, sesija, formi i validacije, do manipulacije fajlovima, CRUD modela i raznih helpera koji vam olakšavaju rad. Knjiga je puna konkretnih i praktičnih primera iz prakse koji će vam pomoći da razvijate sopstvene web aplikacije uz pomoć CodeIgnitera. Zanimljivo je i poglavlje posvećeno CI objektima, a koje objašnjava Codeigniterove super objekte i način njegovog rada, ovo je dobra osnova i za prelazak sa procedualnog na OOP programiranje i PHP5.  Tu su zatim i poglavlja posvećena testiranju performansi vaše aplikacije, debagovanju grešaka, kao i FTP/XML-RPC i email komunikaciji u CIu.</p>
<p>Knjiga je napisana za početnike i srednje napredne korisnike, a idealna je za  sve PHP programere koji  žele da pređu na MVC način programiranja, a koji još nisu imali iskustva sa nekim PHP frameworkom, kao i za sve one koji žele da nauče da rade u CodeIgniteru.</p>
<p>Poglavlja su kratka i informativna i nude vam odličnu osnovu za dalje usavršavanje i učenje.</p>
<p>Moja preporuka, svakako, bar dok ne se ne pojave novije knjige sa ovom temom tj. temom CI-a.  Jedina zamerka koju bih mogao da uputim autoru je vezana za kod koji prati knjigu i koji je mogao biti malo bolje organizovan i napisan, pomalo je konfuzan i traži od vas da idete pravolinijski od početka ka kraju knjige, jer se nastavlja, mada za nekoga ovo ne mora da bude i problem.</p>
<p>Pored <a href="http://codeigniter.com/">CI sajta</a> (<a href="http://codeigniter.com/forums/">foruma</a> i <a href="http://codeigniter.com/wiki/">wikija</a>) raznih blogova i video tutorijala, ova knjiga  je svakako još jedan dobar resurs za upoznavanje CodeIgnitera i načina rada u njemu.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.djordjesavic.com/2008/02/codeigniter-knjiga/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Optimizacija koda za pretraživače</title>
		<link>http://www.djordjesavic.com/2008/02/optimizacija-koda-za-pretrazivace/</link>
		<comments>http://www.djordjesavic.com/2008/02/optimizacija-koda-za-pretrazivace/#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 01 Feb 2008 12:58:25 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Djordje</dc:creator>
				<category><![CDATA[optimizacija za pretraživače]]></category>
		<category><![CDATA[google]]></category>
		<category><![CDATA[internet marketing]]></category>
		<category><![CDATA[kodiranje]]></category>
		<category><![CDATA[seo]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.djordjesavic.com/blog/2008/02/01/optimizacija-koda-za-pretrazivace/</guid>
		<description><![CDATA[U cilju vidljivosti websajta na Googleu, Pogodku ili nekom od brojnih web pretraživača, potrebno je optimizovati websajt tako da ga pretraživači pronađu, indeksiraju i prikažu u rezultatima pretrage (SERP). Sadržaj je svakako jedan od bitnih faktora koji utiču na to &#8230; <a href="http://www.djordjesavic.com/2008/02/optimizacija-koda-za-pretrazivace/">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p>U cilju vidljivosti websajta na Googleu, Pogodku ili nekom od brojnih web pretraživača, potrebno je optimizovati websajt tako da ga pretraživači pronađu, indeksiraju i prikažu u rezultatima pretrage (<acronym title="Search Engine Results Page">SERP</acronym>). Sadržaj je svakako jedan od bitnih faktora koji utiču na to da li će vaš sajt biti izlistan u rezultatima pretage za određenu reč ili ne. Međutim, podjenako važan faktor koji utiče na vidljivost websajta jeste i kod kojim je sajt pisan tj. kodiran.<span id="more-72"></span></p>
<p>Moguće greške i propusti u <strong>kodiranju websajta</strong> mogu lako učiniti vaš web sajt potuno nečitljivim ne samo za pretraživače, već i za određeni broj njegovih posetioca.</p>
<p>Sa druge strane, finim podešavanjima samog koda, možete postići znatno bolje rezultate u <strong>optimizaciji sajta za pretraživače</strong> kao i u dostupnosti i vidljivosti sadržaja websajta  što većem broju ljudi.</p>
<p>Pri izradi websajta razlikujemo dve vrste koda pa bi tako mogli da napravimo i podelu u njegovoj  optimizaciji. Frontend &#8211; jeste vidljivi deo vaše prezentacije tj. ono što vaši korisnici vide u svojim browserima i odnosi se na HTML/CSS/JavaScript kodiranje, a backend je ono što se dešava u pozadini na serveru na kome se websajt nalazi i ima veze sa serverskim kodiranjem.</p>
<p>Evo mojih preporuka u optimizaciji koda za pretraživače:</p>
<h3>Frontend optimizacija za pretraživače</h3>
<ul>
<li><strong>optimizacija html tagova</strong><br />
pretaživači prepoznaju html tagove i koriste ih prilikom indeksiranja sadržaja, tako da nije isto da li se vaša ključna reč nalazi u pargrafu, naslovu, linku ili nekom drugom tagu.</li>
<li><strong>pozicioniranje teksta</strong><br />
pozicija teksta na stranici je takođe bitna i postoje razlike u tome da li će se glavni tekst ili linkovi  nalaziti pri vrhu ili pri dnu stranice. Moguće je i HTML/CSS kodiranjem izmeniti poziciju teksta u kodu koji čita pretraživač od pozicije teksta na ekranu korisnika.</li>
<li><strong>eksterno linkovanje fajlova</strong> (css, javascript&#8230;)<br />
css ili javascript kod je svakako nešto što ne želite da bude indeksirano kao vaš sadržaj, tako da njegovim odvajanjem u posebne fajlove činite vaš glavni sadržaj čitljivijim za pretaživače.</li>
<li><strong>validan html kod</strong><br />
ne pridržavanje standarda u pisanju HTML/CSS koda može narušiti dostupnost vašeg sadržaja i za pretraživače i za korisnike i posetioce sajta, više o tome u predhodnom postu &#8220;<a title="Ispravan i neispravan kod" href="http://www.djordjesavic.com/blog/2008/01/28/ispravan-i-neispravan-kod/">Ispravan i neispravan kod</a>&#8220;.</li>
<li><strong>izbegavanje javascripta i FLASH-a</strong> za željeni tekst<br />
iako  postoje najave da Google sa  Adobeom  radi na <a href="http://www.insideria.com/2008/01/googles-probably-indexing-flas.html">rešenju</a> koje bi omogućilo da tekst koji se nalazi u FLASH fajlovima bude indeksiran, zvanične <a href="http://www.google.com/support/webmasters/bin/answer.py?hl=en&amp;answer=35267">preporuke</a> još uvek savetuju da izbegavate prikaz glavnog teksta, ključnih reči i linkova kroz FLASH, ukoliko želite da vaš sadržaj bude indeksiran na pretraživačima. Javascript je takođe tehnologija koja nije prihvatljiva za pretraživače tj. oni najčešće ne mogu prepoznati tekst koji se nalazi unutar javascript koda.</li>
</ul>
<h3>Backend optimizacija za pretraživače</h3>
<ul>
<li><strong>URL adrese<br />
</strong>čiste ili takozvane &#8220;friendly url&#8221; adrese su jedan od najpopularnijih načina optimizovanja za pretraživače.</li>
<li><strong>redirekcije sadržaja<br />
</strong>ispravnim izborom načina redirekcije sadržaja koji je premešten, možete očuvati njegovu poziciju na pretraživačima čak i kada promentite strukturu sajta ili CMS sistem.<strong><br />
</strong></li>
<li><strong>PHP SessionID</strong> &#8230;<br />
ovo bi moglo da se nađe u prvoj stavci pod čistim url adresama, ali mislim da je česta greška koju treba naglasiti. Neki programeri ili CMS sistemi još uvek koriste url adrese za prosleđivanje parametara php sesije, što je ne samo loše sa aspekta pretraživača već je i sigurnosni propust u vašem sistemu.</li>
<li><strong> duplirani sadržaj<br />
</strong>pretraživači ne vole dupli sadržaj koji se nalazi na webu i može se desiti da zbog toga odbiju da indeksiraju i prikažu ovakav sadržaj u rezultatima pretrage. Neki CMS sistemi prave dupli sadržaj i mogu biti uzrok loše pozicije ili nepostojanja sajta na pretraživačima.<strong><br />
</strong></li>
<li><strong>mape sajta<br />
</strong>mape sajta su odličan način da pretraživač uputite u sve delove vašeg sajta i da mu pomognete da indeksira vaš sadržaj.</li>
<li><strong>password protected sadržaj<br />
</strong>ako želite da vaš sadržaj bude indeksiran na pretraživačima iako je njegov pristup ograničen registrovanim članovima, postoje metode kojima je ovo moguće izvesti i koje će vam pomoći da budete prvi i za neke ključne reči koje se nalaze u tekstovima koji nisu dostupni svima, već recimo samo vašim pretplatnicima.</li>
</ul>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.djordjesavic.com/2008/02/optimizacija-koda-za-pretrazivace/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>1</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Ispravan i neispravan kod</title>
		<link>http://www.djordjesavic.com/2008/01/ispravan-i-neispravan-kod/</link>
		<comments>http://www.djordjesavic.com/2008/01/ispravan-i-neispravan-kod/#comments</comments>
		<pubDate>Mon, 28 Jan 2008 15:04:09 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Djordje</dc:creator>
				<category><![CDATA[optimizacija za pretraživače]]></category>
		<category><![CDATA[web razvoj]]></category>
		<category><![CDATA[accessibility]]></category>
		<category><![CDATA[html]]></category>
		<category><![CDATA[kodiranje]]></category>
		<category><![CDATA[validacija]]></category>
		<category><![CDATA[w3c]]></category>
		<category><![CDATA[web standardi]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.djordjesavic.com/blog/2008/01/28/ispravan-i-neispravan-kod/</guid>
		<description><![CDATA[- Šta je to HTML? HTML je jezik koji se koristi kao standard za prikazivanje i formatiranje stranica na webu. HTML dokument sadrži određene komande tj. tagove kojima prikazujemo i formatiramo sve elemente jedne web strane. Da bi smo dodali &#8230; <a href="http://www.djordjesavic.com/2008/01/ispravan-i-neispravan-kod/">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<h3>- Šta je to HTML?</h3>
<p>HTML je jezik koji se koristi kao standard za prikazivanje i formatiranje stranica na webu. HTML dokument sadrži određene komande tj. tagove kojima prikazujemo i formatiramo sve elemente jedne web strane. Da bi smo dodali naslov, pasus, sliku, link ili neki drugi element našoj web strani  koristićemo HTML jezik. Internet Browseri   (Internet Explorer, Firefox, Opera) su zapravo programi koji razumeju HTML jezik i koji ga pretvaraju (parsuju) u web stranu kakvu je vidimo.<span id="more-69"></span></p>
<h3>-W3C standardi</h3>
<p><span class="postbody">World Wide Web Consortium (</span>W3C) je organizacija koja je zadužena za propisivanje i primenu web standarda. Osnovana je od Tim Berners-Lee-a, čoveka koji je praktično izmislio web.  Ova organizacija svojim propisima i preporukama usmerava web developere kao i proizvođaće browsera  na poštovanje standarda u izradi i prikazivanju web sadržaja.</p>
<h3>-Zašto poštovati standarde?</h3>
<p>Web standardi omogućavaju da web sadržaj bude dostupan širokom broju ljudi kao i da se prikazuje isto ili slično na različitim uređajima, pod različitim operativnim sistemima i u različitim browser-ima. Standardi u pisanju koda doprinose boljoj dostupnosti vašeg websajta. Greške u kodu i nepoštovanje standarda dovode do loše pozicije na pretraživačima. Loše napisan kod se sporije učitava, različito se prikazuje, u zavisnosti od vrste browsera i nije dostupan širokom broju ljudi.</p>
<h3>-Validacija</h3>
<p>Najbolji način da proverite da li je HTML/CSS kod vašeg websajta ispravno napisan jesu online validatori.  Dovoljno je da unesete url adresu stranice koju želite da proverite i ubrzo ćete videti rezultat. Validator će vam ukazati na sve greške i propuste u vašem kodu ukoliko postoje. Možete proveriti i validnost vaših lokalnih dokumenata pre nego što ih postavite online.</p>
<p><a href="http://validator.w3.org/">http://validator.w3.org/</a></p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.djordjesavic.com/2008/01/ispravan-i-neispravan-kod/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
		<item>
		<title>Da li imaš Facebook profil 2. deo ?</title>
		<link>http://www.djordjesavic.com/2008/01/da-li-imas-facebook-profil-2-deo/</link>
		<comments>http://www.djordjesavic.com/2008/01/da-li-imas-facebook-profil-2-deo/#comments</comments>
		<pubDate>Tue, 15 Jan 2008 16:06:28 +0000</pubDate>
		<dc:creator>Djordje</dc:creator>
				<category><![CDATA[internet]]></category>
		<category><![CDATA[društvene mreže]]></category>
		<category><![CDATA[facebook]]></category>
		<category><![CDATA[social networking]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.djordjesavic.com/blog/2008/01/15/da-li-imas-facebook-profil-2-deo/</guid>
		<description><![CDATA[Obzirom da je prethodni post koji sam napisao o Facebook-u izazvao dosta interesovanja po komentarima i po posetama sa Google-a, a video koji sam tada postovao možda nije bio najadekvatniji , rešio sam da to ispravim u ovom drugom delu &#8230; <a href="http://www.djordjesavic.com/2008/01/da-li-imas-facebook-profil-2-deo/">Continue reading <span class="meta-nav">&#8594;</span></a>]]></description>
				<content:encoded><![CDATA[<p><img src="http://www.djordjesavic.com/blog/wp-content/uploads/2008/01/logo_facebook-rgb-7inch-785733.thumbnail.jpg" alt="facebook logo" /></p>
<p>Obzirom da je <a href="http://www.djordjesavic.com/blog/2007/12/08/da-li-imas-facebook-profil/">prethodni post</a> koji sam napisao o Facebook-u izazvao dosta interesovanja po komentarima i po posetama sa Google-a, a video koji sam tada postovao možda nije bio najadekvatniji , rešio sam da to ispravim u ovom drugom delu posta gde ću biti malo manje kritičan.</p>
<p>Mark Zuckerberg (23), mladi programer koji je za vreme studiranja na harvardu, 2004 godine pokrenuo <a href="http://www.facebook.com">Facebook</a>, socijalnu mrežu koja danas ima oko 60 miliona registrovanih korisnika i čija se vrednost procenjuje na 15 milijardi dolara. Porede ga sa Larry Page-om i Sergey Brin-om  osnivačima  Googla, a njegovu kompaniju kao najveću konkurenciju ovom gigantu.<span id="more-56"></span></p>
<p>2006 je odbio  ponudu Yahoo-a od milijardu dolara, a njihova interna procena u Facebooku je bila da u tom trenutku vrede 8 milijardi dolara. U oktobru 2007 Microsoft je objavio da je kupio 1.6% akcija Facebook-a za 246 miliona dolara.</p>
<p>Postoje različita mišljenja o stvarnoj vrednosti Facebook-a obzirom da još uvek nije usvojen definitivan biznis model i da se još uvek eksperimentiše sa načinom na koji će facebook ostvarivati zaradu.</p>
<p>Funkcionisanje Facebooka je prilično jednostavno, potrebno je da se registujete i zatim dobijate svoj profil i svoju stranu koju mogu da vide samo registrovani članovi i to oni kojima dozvolite da budu vaši prijatelji. Registracija je besplatana, a postoji i mogućnost pravljenja raznih grupa. Sa svojim prijateljima možete da komunicirate, da delite novosti, fotografije ili koristite neke od mnogobrojnih aplikacija, a najbolje je to što preko njega možete da pronađete davno zaboravljene prijatelje iz škole ili detinjstva i to u bilo kom kraju sveta, a uslov je samo da i oni imaju svoj facebook profil za šta potoji velika verovatnoća obzirom da se dnevno 250,000 ljudi iz celog sveta registruje na ovom sajtu.</p>
<p>U javnosti se podigla velika buka oko Facebook Beacon-a i njegovih propusta, koji je omogućio svim vašim prijateljima da vide šta vi kupujete online, a ovo se navodi kao najveći Markov propust koji je pomalo poljuljao ugled Facebooka i   doveo u sumnju njegovu sposobnost da  vodi ovako veliki  projekat i firmu.  Inače Facebook trenutno zapošljava oko 400  ljudi  koji rade u prilično zanimljivim i opuštenim uslovima.</p>
<p>Pogledajte obavezno i 12 minutni video &#8220;<a href="http://www.cbsnews.com/sections/i_video/main500251.shtml?id=3706601n">The Face Behind Facebook</a>&#8221; sa njegovog gostovanja u emisiji na CBS-u ili pročitajte njegov transkript <a href="http://www.cbsnews.com/stories/2008/01/10/60minutes/main3697442.shtml">ovde</a>.</p>
<p>Ja i dalje nemam facebook profil, nekako mislim da ne bi bio dobar za moju produktivnost, iako   to da li ćete iskoristiti prednosti ove socijalne mreže ili samo izgubiti vreme na njoj ipak zavisi i od vas samih.</p>
]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.djordjesavic.com/2008/01/da-li-imas-facebook-profil-2-deo/feed/</wfw:commentRss>
		<slash:comments>4</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
